Neke nas namirnice štite od starenja i korisne su za naše zdravlje, dok druge, osobito ako se pretjerano konzumiraju, mogu negativno utjecati na pravilan rad našeg organizma.
One mogu kompromitirati funkcije našeg mozga, čineći nas manje inteligentnima, odnosno manje sklonima učenju i manje osjetljivima na podražaje.
Ovo su namirnice koje se smatraju najštetnijima za naš mozak i pamćenje:
Zaslađeni proizvodi
Šećer i slatki proizvodi sigurno nisu dobri za mozak. Prema nekim istraživanjima, mogli bi izazvati pravu ovisnost.
Dugotrajna konzumacija šećera može stvoriti neurološke probleme i ometati pamćenje, kao i vještine učenja, prenosi Novi list.
Glavni krivci su rafinirani šećer, industrijski slatkiši i pakirani proizvodi koji sadrže glukozni sirup.
Alkohol
Ne samo da oštećuje jetru, već može uzrokovati stvarno stanje mentalne zbunjenosti. Njegova konzumacija snažno utječe na pamćenje i sposobnost razmišljanja.
Konzumacija alkohola, osobito ako je česta, može otežati našu sposobnost pamćenja kako događaja tako i naziva najčešćih predmeta.
Nezdrava hrana
Nezdrava hrana može utjecati na kemijske procese u mozgu i dovesti do simptoma povezanih s anksioznošću i depresijom.
Pokazalo je to istraživanje provedeno na Sveučilištu u Montrealu. Bogata masnoćama, negativno utječe na proizvodnju dopamina, tvari koja potiče osjećaj blagostanja i sreće, ali koja je neophodna za potporu kognitivnih funkcija te sposobnosti učenja i pamćenja.
Posebno se za to okrivljuje brza hrana koja je bogata mastima.
Pržena hrana
Pržena i industrijski proizvedena hrana polako uništavaju živčane stanice u mozgu. To bi se dogodilo uglavnom zbog nekvalitetnih ulja koja se koriste za prženje i pripremu pakirane i industrijske hrane.
Negativni učinci na kognitivnu funkciju pojačani su sadržajem kemijskih aditiva, konzervansa, umjetnih boja i aroma koji mogu uzrokovati hiperaktivnost i kod odraslih i kod djece.
Jako slana hrana
Jako slana hrana može uzrokovati porast krvnog tlaka i ugroziti vaše srce. Hrana koja sadrži prekomjerne količine soli (natrijev klorid) može imati negativan učinak na kognitivne funkcije i otežati sposobnost razmišljanja.
Stoga bi mogla ugroziti našu inteligenciju. Moguće je smanjiti upotrebu obične kuhinjske soli korištenjem začina i bilja za okus.
Kuhinjska sol može se zamijeniti i integralnom morskom soli koja osim natrijevog klorida, prisutnog u manjim koncentracijama, sadrži magnezij, kalij i druge mineralne soli korisne za organizam.
Rafinirane žitarice
Mogu opteretiti tijelo i utjecati na našu sposobnost pamćenja, pogotovo ako je njihova konzumacija obilna.
Možete ih zamijeniti cjelovitim žitaricama koje su bogate vlaknima, mineralima i vitaminima koji pomažu u sprječavanju starenja, gubitka pamćenja i osjećaja pospanosti nakon obroka prebogatog rafiniranim ugljikohidratima.
Konzervirano meso
Ne osigurava našem tijelu visokokvalitetne bjelančevine. Referenca je na industrijske proizvode kao što su hrenovke i kobasice.
Ta se hrana podvrgava industrijskim obradama koje dovode do proizvodnje hrane koja može ometati pravilan rad živčanog sustava.
Umjesto njih, među korisnim izvorima proteina nalazimo mahunarke, sušeno voće i sjemenke koje treba konzumirati u kombinaciji s cjelovitim žitaricama.
Trans masti
Čuvajte se trans masti koje mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema, od bolesti povezanih s kardiovaskularnim sustavom, preko povećanja LDL kolesterola do pretilosti.
Osim toga, mogu negativno utjecati na mozak, usporavajući njegove funkcije, reakciju na podražaje i reflekse.
Konzumacija trans masti povećava rizik od moždanog udara. Godine 2002. Nacionalna akademija znanosti Sjedinjenih Država preporučila je potpuno izbacivanje trans masti iz prehrane.
Umjetni zaslađivači
Prava su napast za one koji su uvjereni da mogu smršaviti ako bijeli šećer zamijene umjetnim sladilima koja se smatraju dijetalnima.
Umjetni zaslađivači sadrže manje kalorija od šećera, ali mogu biti još štetniji, pogotovo ako se koriste u velikim količinama.
Mogu oštetiti mozak i negativno utjecati na kognitivne sposobnosti, prenosi Jabuka.tv.
Foto: Pexels
