Postoji legenda o jednom drvetu u Africi koje raste naopako
Kada je Bog stvarao svijet najprije je stvorio baobab. Ubrzo nakon toga Bog je stvorio palmu i baobab se počeo žaliti da je palma veća od njega. Bog ga je poslušao i učinio ga najvećim drvetom. Baobab se, međutim, opet požalio da nema cvijeća i tada ga je Bog ponovo zadovoljio. Suočen sa smokvom, baobab je počeo plakati jer nije imao slatko i bitno voće. To je Boga toliko naljutilo da ga je okrenuo naopako i bacio na Zemlju. Baobab je završio s korijenjem u zraku i lišćem pod zemljom.
Do danas ga nije izvadio i okrenuo na pravu stranu tako da baobab izgleda kao da umjesto krošnje ima korijenje, kaže legenda. To je i upozorenje šta vam se može dogoditi kada niste zadovoljni sa onim što imate. Ali, i kada ne znate šta želite.
Botaničari su identificirali osam različitih vrsta Baobaba. Da biste se divili njegovim primjercima potrebno je otići u Afriku, Madagaskar ili Australiju, gdje su ova stabla rasprostranjena. Neki se mogu naći i u glavnim botaničkim vrtovima talijanskih i europskih gradova.
Postoje još mnoge posebnosti Baobaba. Prema različitim provedenim istraživanjima, u Africi postoji nekoliko uzoraka čija starost varira od 1100 do 2500 godina. Neki primjerci baobaba su tokom vijekova dostigli promjer debla od oko 15 metara.
Gotovo svi dijelovi baobaba koriste se u prehrambene ili u medicinske svrhe. U njemu je otkrivena dvostruko veća doza kalcija nego u mlijeku, a lišće i jezgre plodova sadrže šest puta više vitamina C nego naranča. Drvo može poslužiti kao spremnik za vodu, u njega stane čak do 100.000 litara vode!
Cvjetovi baobaba cvjetaju samo jedan dan. Bušmani vjeruju da će onog ko ima drskosti otkinuti cvijet – pojesti lav! A onog ko zagađuje okoliš oko baobaba progutati drvo.
Mnogi vjeruju da se u zamršenim krošnjama stabala često nasele dobronamjerni duhovi predaka. Pa kažu da ako približite uho uz drvo čujete mnoštvo glasova, a možete čak i razaznati riječi. Neki ipak vjeruju da su to pčele koje neumorno ulijeću i izlijeću iz košnica iznad.
Ipak, od svega toga, ostat će tek legende afičkih plemena. A svako afričko pleme ima svoju dobru i lošu priču o baobabu.
