Iako je potreba za informiranošću normalna, vijesti koje trenutno pratimo mogu uzrokovati tjeskobu i osjećaje s kojima se teško nositi, poput straha, brige, bespomoćnosti, tuge, ljutnje… Svi ti osjećaji mogu biti funkcionalni i nefunkcionalni, što je važno prepoznati.
Funkcionalna zabrinutost ima funkciju upozorenja da bismo trebali nešto poduzeti u situaciji kada je to moguće i produktivno. U suprotnom bismo trebali prihvatiti da postoje događaji i situacije na koje ne možemo utjecati i izbjeći ulazak u krug zabrinutosti koji nas blokira. Kod nefunkcionalne zabrinutosti prisutno je vjerovanje kako preokupacija mislima pomaže i na neki način štiti od opasnosti pa se stoga ne smijemo opustiti. Događa se upravo suprotno.
Kako izbjeći preplavljenost negativnim vijestima?
Usredotočenost na ono što sada i ovdje mogu učiniti
Nađemo li se suočeni s informacijama i događajima nad kojima nemamo kontrolu, važno je da osvijestimo sadašnji trenutak, saberemo se i usredotočimo na ono što u tom trenutku možemo. Svatko od nas u sebi ima beskrajno velik prostor unutarnje slobode i izbora. Često tog prostora nismo svjesni, često ga trebamo osvijestiti i razvijati. Austrijski neurolog i psihijatar koji je preživio holokaust Viktor E. Frankl rekao je: „Čovjeku se može uzeti sve, ali ne i posljednja od ljudskih sloboda – odabrati svoj stav u bilo kojim okolnostima, odabrati svoj način.“
Razmislite, čemu pridonosi stalna preokupiranost vijestima, je li nužna, pomaže li? Postoji niz načina na koje možemo djelovati i možda potaknuti neke pozitivne promjene u sebi, u obitelji, na poslu, u zajednici te tako dati svoj doprinos boljem svijetu i pozitivnim vijestima.
Pauza od vijesti i briga o sebi
Stalna izloženost negativnim vijestima može nas oneraspoložiti, uznemiriti, potaknuti tjeskobu. Stoga preporučamo pažljivo doziranje količine vijesti na svakodnevnoj bazi. U danu valja odrediti jedan termin za praćenje vijesti i napustiti bezrazložan strah da ćemo nešto propustiti. Stalnim praćenjem vijesti zapravo propuštamo napuniti svoje resurse i pobrinuti se za sebe (šetnjom i boravkom u prirodi, čitanjem dobre knjige, druženjem s bliskim ljudima, slušanjem glazbe, gledanjem lijepih emisija ili drugim). Valja maknuti fokus s onoga na što ne možemo utjecati i fokusirati se na ono što možemo, sada i ovdje, u ovom trenutku, na ovom mjestu.
Praćenje pozitivnih vijesti i lijepih sadržaja
U svakom trenutku događa se svašta – i dobro i zlo. Praćenje pozitivnih vijesti i događaja, lijepih sadržaja, puni naše emocionalne spremnike, daje smisao i popravlja raspoloženje. Potrebno je pronaći ravnotežu između dobrog i lošeg, ne dati prednost onome što nas povlači prema dolje i ograničava, piše Praktičan život.
Photo by Nathana Rebouças on Unsplash
