Zahvaljujući internetu, društvenim mrežama i medijima, pristup uznemirujućim i stresnim vijestima je dostupniji nego ikada.

Loše vijesti nisu ništa novo, ali čini se da ovih dana (godina) prerasta u nešto što je zaista zabrinjavajuće.

Prije interneta, pametnih telefona i društvenih medija, mogli smo jednostavno da kliknemo na daljinski upravljač ili okrenemo točkić na radiju ukoliko želimo da se “isključimo”.

Sada se to čini gotovo nemogućim.

“Bombardovani” smo vijestima.

Kada otvorimo pogledamo svoje telefone ili uđemo na društvene mreže, ne možemo kontrolisati prvu stavku koju vidimo.

Najnoviji naslovi i uznemirujuće slike se pojavljuju na svim informativnim portalima, vašem Discover feed-u, Instagram feedu.

TikTok je prepun uznemirujućih izazova.

Čini se da ne postoje granice.

S druge strane imamo osjećaj da smo obavezni konzumirati sve to, jer u protivnom izgleda kao da nas nije briga šta se dešava u svijetu…

Potpuno je jasno da konzumiranje uznemirujućih vijesti bilo koje vrste i u bilo kojoj količini može biti emocionalno uznemirujuće, naročito konzumiranje u dužem vremenskom periodu.

Primijetili to ili ne, ono što gledamo na vijestima uvlači se u našu podsvijest i utječe na naše živote na iznenađujuće načine, a može povećati rizik od razvoja posttraumatskog stresa, depresije i anksioznosti.

To je posebno izraženo ako traumatičan ili napet događaj (vijest) traje dugo – pandemija Covid 19, rat u Ukrajini, svjetska ekonomska kriza, poskupljenja i inflacija, politička dešavanja itd.

Sve ovo je nesumnjivo izazov za naše mentalno zdravlje.

Ljudi također imaju tendenciju da obraćaju više pažnje na uznemirujuće vijesti i katastrofe raznih oblika.

Za ovu takozvanu “negativnu pristrasnost” se smatra da je (kroz godine) evoluirala kako bi nas zaštitila od opasnosti, a mediji to veoma dobro iskorištavaju…

Dakle, šta učiniti u vezi s tim, baciti telefon kroz prozor, otkazati kablovskog operatera? Ne, naravno.

Ostanite informisani, budite saosjećajni, ali nemojte konzumirati informacije do te mjere da imate noćne more ili postanete opsjednuti.

Evo nekoliko konkretnih strategija koje će vam pomoći u tome:

1. Konzumirajte vijesti na zdraviji način

Ograničite svoje vrijeme bavljenja vijestima. Bukvalno, postavite tajmer ako morate.

Ostavljanje TV-a (vijesti) uključenim dok obavljate zadatke može dugoročno stvoriti problem.

Umjesto toga, postavite si određeni vremenski period (dnevno) za društve mreže i vijesti.

U početku će to biti teško, ali ćete osjećati samo stres zbog toga što imate ovo pravilo – nećete biti ni svjesni koliko je taj “stres” koji ste sami sebi postavili bezazleniji od stresa koji će se nakupljati u vama provodeći neograničeno vrijeme na telefonu ili ispred TV-a.

2. Nikada prije spavanja…

Odredite vrijeme tokom dana – i pokušajte biti stvarno disciplinirani u vezi s tim (vezano za prethodni dio članka).

Ako vidite zanimljivu priču, označite je i znajte da joj se možete vratiti tokom sljedećeg termina za “brifing vijesti”.

Konzumiranje vijesti prije spavanja (posebno sada) nije mudro.

Nasilne ili uznemirujuće slike mogu uzrokovati probleme sa spavanjem ili noćne more kod nekih.

To vam zaista nije potrebno, znamo koliko je kvalitetan san bitan ne samo za mentalno zdravlje, već i za zdravlje uopšte.

 3. Odaberite oblik medija koji vas najmanje uznemirava

Ako vas gledanje LIVE snimaka teških i stresnih događaja pogađa (a sve nas pogađa htjeli mi to priznati ili ne), izbjegavajte TV.

Pokušajte se prebaciti na medije koji ne koriste vizualni sadržaj, poput podcast-a ili neke radio stanice.

 4. Neka vas prijatelj od povjerenja informiše

Zamolite prijatelja ili voljenu osobu da filtrira vijesti (i da vam u kratkim crtama prenese).

Zašto smo koristili termin “prijatelj od povjerenja”?

Veoma je bitno da ta osoba ne preuveličava vijesti i događaje, a većina osoba to radi potpuno nesvjesno.

 5. Izbjegavajte prijatelje ili kolege koji misle na “sudnji dan”

Ne dozvolite da se njihova katastrofa (način razmišljanja) obruši na vas!

Ako trebate odbiti poziv na kafu ili večeru sa takvom osobom jer će znate da će probuditi vašu anksioznost – to je sasvim u redu.

Mislite i na sebe (u ovakvim situacijama) a ne samo na druge.

Upravljajte svojim mentalnim zdravljem kada su vijesti uznemirujuće

Poduzimanje koraka za smanjenje stresa u teškim trenucima od suštinskog značaja za fizičko i mentalno zdravlje.

Ako ciklus vijesti uzima danak, evo nekoliko načina da se brinete o svom umu i tijelu.

 6. Volontirajte, donirajte, pomažite

Izbjegnite da se osjećate nemoćno – radite nešto pozitivno i proaktivno, bilo da je to donacija (pomoć ugroženim osobama, donacija garderobe i sl.), volontiranje na lokalnom nivou ili obraćanje i pomoć nekome kome je potrebna baš vaša podrška.

 7. Pročitajte ili gledajte nešto pozitivno – da nadoknadite negativno

Nemojte se osjećati krivim zbog čitanja, gledanja ili slušanja nečeg laganog ili “glupog” kako biste doveli svoj um u bolje – zdravije stanje.

Istina je da je smijeh najbolji lijek.

Obzirom da često (prirodno) gravitiramo negativnom sadržaju, moramo se aktivno truditi da konzumiramo i srećne stvari.

Ne samo da je ugodno, već i “podsjeća” naš mozak da u svijetu uvijek postoji radost, dobrota i nešto što nam uvjek stavlja osmijeh na lice.

8. Zakažite “vrijeme za brigu”

Zakazivanje “vremena za brigu” u toku dana je odlična strategija za upravljanje simptomima povezanim sa anksioznim poremećajima.

Odaberite vrijeme (dovoljno daleko od vremena za spavanje) u kojem ćete se informisati o svemu što se dešava.

Nakon što “vrijeme brige” prođe, ostavite vijesti po strani i recite sami sebi – “sada više nije vrijeme za brigu, prelazim na druge stvari!”

 9. Izbjegavajte “šta ako”

Klonite se “šta ako” načina – katastrofalnog razmišljanja.

Kada dođete do najgoreg scenarija, zastanite i zapamtite da je to rijetko realan ishod (što u većini slučajeva i jeste).

 10. Ostanite zauzeti na zdrav način

Navika brige o sebi – šta god to bilo – je od suštinskog značaja.

Vježbajte, meditirajte, vodite dnevnik, slikajte, prošetajte, popijte kafu sa ekipom, čitajte knjigu – ostanite zauzeti na zdrav način.

Sve nabrojano je bolje od listanja vijesti na telefonu ili gledanja TV-a, zar ne?

 11. Razgovarajte sa svojim ljekarom ili terapeutom

Ako primijetite da se postojeći simptomi anksioznosti ili depresije pogoršavaju ili na neki drugi način imate problema s upravljanjem svojim mentalnim zdravljem, ne oklijevajte da se obratite svom liječniku ili stručnjaku za mentalno zdravlje za pomoć.

Zapamtite, to nije sramota i nemate se čega stidjeti zbog toga.

Kao što smo rekli, ponekad na prvo mjesto morate staviti sebe i svoje zdravlje, piše Manager.ba.

Foto: Pexels

Podijeli i sa drugima
Share.
Exit mobile version